Povijest malog paviljona Katzler počinje 1891. godine godine kada je paviljon napravljen kao izložbeni uzorak za Gospodarsku izložbu u Zagrebu. Karlovac je tada imao samo nešto više od deset tisuća stanovnika i jedno Društvo za poljepšavanje grada. Upravo je ono zaslužno za rođenje paviljona Katzler.
Osnovni cilj Društva bio je uljepšanje grada sadnjom nasada, a prvi projekt sadnja drvoreda pored Velike kavane. To je bio početak nove gospodarske grane – turizma. Jedan od njezinih članova bio je Engelbert Hajek, prvi stručni gradski vrtlar, koji kupuje paviljon nakon Gospodarske izložbe i smješta ga na sadašnju lokaciju. Nekoliko godina kasnije, vlasnik paviljona postaje Wilhelm Friedrich Katzler, dotadašnji glavni vrtlar dvorca Lužnica pokraj Zaprešića.
Uredbom Carske i Kraljevske Vojne uprave u Karlovcu 1897. godine određen je položaj smještanja paviljona ” na zemljište koje se nalazi južno od ceste pored bivših Riječkih vrata “. Građevna dozvola iz 1898. godine, potpisana od gradskog načelnika Josipa Vrbanića, navodi “da se pavillon imade izvesti prema nacrtu i ukusno da se imade podići u ugovarajućih u jakosti zidovih, te da prostor slieve i desne strane pavillona imade biti providjen ogradom tik do pavillona”. Upravo je Josip Vrbanić kao gradonačelnik ostavio najupečatljiviji trag u povijesti Karlovca jer je imao hrabrosti za projekte koji su bili daleko ispred njegovog vremena. Dokaz tome je i Katzlerov paviljon koji i danas stoji na ulazu u Promenadu.
Sam naziv paviljon dolazi od francuske riječi “pavillon” što u doslovnom prijevodu znači ljetnikovac, ali se u parkovnoj arhitekturi odnosi na drvene sjenice i otvorene poligonalne paviljone, čest ukras parkova 19. stoljeća,a služi za okupljanje prolaznika. Mali je Katzlerov paviljon kao nestvarna kućica iz bajke, sav ispunjen cvijećem, okupljao slučajne šetače Promenade, rosen-kavalire u odabiranju cvijeća za svoje dame i putnike namjernike.
Paviljon Katzler pamti sve radosti i patnje grada, slatke ljubavne tajne i šaputanja prolaznika iz doba dok su braća Seljan istraživala nepoznate svjetove, Albert Einstein otkrio teoriju relativnosti, braća Wright prvi put letjela avionom, a Nautilus plovio dubinama mora.
Skica ugovora o smještanju Paviljona
Prijevod skice
Kako je Karlovac napredovao i razvijao se u obrtnički i kulturni raj, tako su i sinovi Wilhelma Katzlera, braća Antun i Fric Katzler unosili europske novotarije u napredak cvjećarnice i razvoj povrtlarstva i cvjećarstva. U vrtu uz kuću na Mažuranićevoj obali uzgajano je prvenstveno cvijeće. Sagrađena su dva velika staklenika grijana zimi sistemom centralnog grijanja, s centralnom peći tvornice Höntsch&Co. iz Beča. Najnovije sorte cvijeća naručivane su od „van Dillewijn&Thiel“ iz Belgije i „Bemische&König“ iz Beča, glavnih distributera svjetski poznatih nizozemskih uzgajivača cvijeća.
Dok je grad bio pod snijegom i Kupa okovana ledom, a u zraku se osjećalo zimsko sivo mrtvilo, staklenici Katzlerovih bili su male tropske oaze pune teškog vlažnog toplog uzduha, zasićenog mirisom azaleja i ciklama u bojama Disneyevih crtića. Bilo je tu i nekoliko palmi čiji su listovi dosezali do staklenih krovova staklenika, stabla limuna koja su rodila redovito svake godine i velikih grmova začinskih biljaka pa se miris ružmarina i mirte miješao s mirisom zumbula i orhideja stvarajući čudnovati slatkasti koktel opijajućih svojstava. Drugi vrt bio je na Staroj cesti (današnja Primorska ulica) i primjer je tehničkog napretka onog doba. Tu se uzgajalo povrće izvrsne kvalitete dobiveno pomnim odabirom domaćeg sjemenja i iskustvom uzgoja. Na reklamnoj vizitki „Trgovaćke i nadgrobne vrtlarije Braće Katzler“ navodi se:
„Preporučamo u proljetnoj i ljetnoj saisoni veliki izbor cvijeća u loncima, zimskoj saisoni krasnih cvatućih Ciklama, Azalea (plemenitih borića) i Palma. Moderno i ukusno vezanje vijenaca sa i bez vrbca, vjenčanih kita (buketa), kao i za sve ostale prigode. Od prvog travnja veliki izbor cijepljenih Teea ruža, sve vrsti prisada (flanca) povrća i cvijeća.“
U paviljonu se prodavalo samo cvijeće, uz osmijeh ljubaznih prodavačica. Turbulentno 20. stoljeće učinilo je život malog paviljona izuzetno napetim i zanimljivim. Zbog čudnovatih političkih odraza tog doba, trebao je biti srušen 1955. godine, ali je zahvaljujući trudu Karlovčana, spašen i postavljen na lokaciju kod Karlovačke banke gdje je živio dalje i uspješno poslovao do 80-tih godina prošlog stoljeća. Dolaskom novog rata, još jednog u nizu, paviljon je pretrpio velika oštećenja. Kroz probušene roletne ušla bi katkad zalutala zraka sunca obasjavši talog prašine na starom pultu, i to je bilo sve od uzbudljivog života, do 2002. godine kada je oživjela ideja o njegovoj restauraciji.
Ovo, 21. stoljeće, krenulo je akcijom spašavanja Katzlerovog paviljona. Zahvaljujući profesionalizmu Konzervatorskog odjela u Karlovcu, Paviljon je ušao u Program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, zaštita kulturnih dobara 2003. i 2004. godine. Nakon toga slijedi gužva koja je potrajala sve do otvorenja 13. srpnja 2005. godine, otprilike ovim kronološkim redom:
- snimanje stanja na terenu, izrada projekta sanacije i rekonstrukcije i troškovnika
- demontaža objekta, restauracija postojeće građe i izrada novih profila
- ishođenje potrebnih dozvola za povratak paviljona na izvornu lokaciju
- postavljanje paviljona na sadašnjoj lokaciji i završni radovi
Paviljon Katzler svečano je otvoren 2006. godine, na 427. rođendan grada Karlovca. Opet na starom mjestu, na svojoj izvornoj lokaciji, danas u njemu djeluje udruga Paviljon Katzler 1897. U sebi krije sjećanja na cijelu jednu povijest grada, najmanji je turistički centar na svijetu i suvenirnica, mali muzej i trezor karlovačke kulture, i kao i nekad, najdraže sastajalište starosjedilaca i putnika. Mali izlozi paviljona ogledalo su velike i bogate povijesti Karlovca, a interijer otvoren za sve ljude dobre volje.
Sa zidova i polica gledat će vas blage oči Katzlerovih dama, Rozalije, Slavice i Ljubice, i šarmanti osmijeh Antuna i Frica. Povijesni eksponati podsjetit će vas na vaše bake i ispričati priču o slavnim događajima i malim gradskim tračevima. Otkrit ćemo vam tajne puteve za najljepši doživljaj Karlovca i ugostiti vas s osmijehom.
Jer ime Katzler s tih 7 različitih slova u imenu, krije u sebi jednu posebnu povijest u kojoj se stvarao grad kroz burna događanja svih ovih stoljeća, ali krije i tračak nade svjetlije budućnosti u koju ćemo ući zajedno, i vi i mi. Dobro došli!
U paviljonu se prodavalo samo cvijeće, uz osmijeh ljubaznih prodavačica. Turbulentno 20. stoljeće učinilo je život malog paviljona izuzetno napetim i zanimljivim. Zbog čudnovatih političkih odraza tog doba, trebao je biti srušen 1955. godine, ali je zahvaljujući trudu Karlovčana, spašen i postavljen na lokaciju kod Karlovačke banke gdje je živio dalje i uspješno poslovao do 80-tih godina prošlog stoljeća. Dolaskom novog rata, još jednog u nizu, paviljon je pretrpio velika oštećenja. Kroz probušene roletne ušla bi katkad zalutala zraka sunca obasjavši talog prašine na starom pultu, i to je bilo sve od uzbudljivog života, do 2002. godine kada je oživjela ideja o njegovoj restauraciji.
