Uskrsni običaji u crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu
Crkva Presvetog Trojstva sa svojim baroknim zvonikom stoji u centru stare karlovačke Zvijezde kao orijentir na prostornom, ali i duhovnom putu. Sagrađena istovremeno s utvrdom, nadograđivana je kroz stoljeća i predstavlja spiritualno i duhovno središte. Dio je sakralne baštine Karlovca i neizostavna točka susreta s povijesti, ljudima i s nama samima.
Franjevački samostan i crkva čine jednu cjelinu i od 17. stoljeća franjevci upravljaju i brinu o cijelom kompleksu zdanja. Svojim dolaskom u Karlovac franjevci počinju s vođenjem karlovačkih škola u kojima se učilo čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk, a bave se i istraživanjem karlovačke flore i pisanjem udžbenika iz prirodopisa i zemljopisa. Tijekom stoljeća skupljena je impozantna zbirka od 10.000 raritetnih knjiga i predmeta sakralne umjetnosti, danas prezentirane u Franjevačkom muzeju.
Učiteljska djelatnost franjevaca u Karlovcu posebno je važno poglavlje njihovoga rada pa su tako već u drugoj polovini 17. stoljeća vodili redovitu dvojezičnu školu, a nakon toga su ustrojili i latinsku školu kao šestorazrednu gimnaziju. Godine 1883. franjevačka gimnazija spojila se s Velikom Kraljevskom realkom u Rakovcu i 1884. godine preselila iz samostana na Rakovac.
Crkva Presvetog Trojstva spomenik je kulture nacionalnog značaja. Spojena je sa samostanom i unutar zidina skriva se savršeno uređen vrt, a ako budete imali sreće, moći ćete zaviriti u dvorište omeđeno debelim zidinama i u tišini od bučnog svijeta degustirati franjevačko craft pivo. Franjevci su čuvari neprocjenjivo vrijednog blaga, ne samo zbog raritetnih umjetnina, umjetničkih vitraja i unikatnih oltara, već su i čuvari kulturnog i duhovnog identiteta grada.
U svim turističkim vodičima svijeta pod točkom „što morate vidjeti“ objekti sakralne baštine su u prvih deset lokacija. Nismo ni mi izuzetak. Stoljeća franjevačkog aktivnog života i kulturnog djelovanja u povijesnoj jezgri grada stvorila su od franjevačke crkve spomenar i riznicu kulturne baštine.
Kao i uvijek istraživanju materijalnih svjedočanstva duhovnoga i kulturnoga djelovanja pojedinaca, a osobito neke zajednice, otkrivaju mnoge zaboravljene, pa i zanemarene vrijednosti. Tako su i najnovija istraživanja sakralne baštine karlovačkoga samostan iznjela na vidjelo vrlo dragocjene primjerke umjetničkih i obrtničkih djela visoke vrijednosti, zaboravljenih primjeraka crkvenih predmeta, osobito crkvenoga posuđa od plemenitih metala pokaznica, kaleža, pacifikala, relikvijara te dragocjenih primjeraka crkvenoga ruha. Veći je dio toga sada restauriran.
A da u Franjevačkom muzeju nije sve tako jako ozbiljno, pokazuju male suvenirske figurice franjevaca u svim životnim situacijama, a koje se mogu nabaviti u suvenirnici muzeja. Imaju samo jednu nuspojavu – izazivaju osmijeh!
Uskrsni običaji u crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu
Najupečatljiviji prizor u franjevačkoj crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu je glavni mramorni oltar, poseban zbog svoje crne boje mramora. Ovom prilikom nećemo ulaziti u detalje povijesti sakralne umjetnosti, ali za našu priču o Uskrnim običajima bitno je samo da je površinu zida uz oltar oslikao karlovački slikar Juraj Beer 1787. godine, a popravio i dovršio Franjo Prokopije Godler sredinom 19. stoljeća, a potonji je oslikao i drvene kulise s temom križnog puta. Tih 20-tak pojedinačnih kulisa danas se nalaze na tavanskom prostoru Franjevačkog muzeja i jedinstven su primjer 3D prikaza koji je skoro cijelo jedno stoljeće bio postavljan ispred oltara crkve u Velikom tjednu pred Uskrs.
Slikar i pozlatar Franjo Prokopije Godler (1825.-1909.), franjevac je koji je više od pedeset godina slikao za samostane Hrvatsko-kranjske provincije sv. Križa. Posebno se ističu njegovi radovi u Karlovcu, Rečici, Klanjcu i Novom Mestu. U početku je slikao u tradiciji baroknog klasicizma, a kasnije pod utjecajem slikarstva nazarenaca. Najviše je radio na drvetu. Naslikao je u svetištu freske sv. Petra i sv. Pavla, uz obje strane oltara. (izvor: Đurđica Cvitanović)
Izuzetna je vrijednost Godlerovog prikaza križnog puta, ne samo povijesna i umjetnička, nego zbog načina postavljanja oslikanih kulisa kao preteče današnje 3D tehnologije što ga čini vizionarskim projektom tog doba. Svaka pojedinačna oslikana kulisa prikazuje jednu sliku Isusovog križnog puta, a oslikani cvjetni lukovi visoki oko 4 metra postavljeni jedan iza drugog tvore ulazni portal u ovaj jedinstveni prikaz.
Običaj postavljanja prikaza križnog puta pred Uskrs u crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu njeguje se od 1862. godine kad je Godler po narudžbi naslikao drvene kulise. Tradicionalno, Božji grob unutar cjelokupnog prikaza, uvijek su čuvali stražari vojnih postrojbi, a danas je ta čast pripala Karlovačkoj građanskoj gardi koja je i obnovila tu tradiciju nakon prekida poslije Drugog svjetskog rata.
Prikaz je uvijek bio uljepšan postavljanjem pozadinskog svjetla koje je osvjetljavalo prikaz raspršujući svjetlo kroz prizmu vodenih kugli. Iznad prikaza Božjeg groba visile su uljanice za dodatni ugođaj.
Tradicija Velikog tjedna:
(Izvor: Vladimir Bogović)
Veliki četvrtak
Obred Velikog tjedna počinje koncelebriranom misom, uspomenom na Posljednju večeru, crkvena zvona se zavežu i miruju do subote u noć do Uskrsnuća.
Veliki petak
Ujutro nema mise i sakramenata, tradicija je Križnog puta i nakon toga se stavlja kip Isusa u grob, pokriven prozirnim velom, a iznad se stavlja pokaznica – monstranca. Obred Velikog petka su čitanja, a navečer se s propovjedaonice pjeva Muka Isusova po Ivanu.
Velika subota
Najsvečaniji obred je na Veliku subotu.
Na trgu ispred zavjetnog kipa upali se obredna svijeća, u crkvi se ugase svjetla te se u mrak crkve unosi svjetlost svijeće i uz pjevanje pale svijeće prisutnim ljudima. Prije mise se pjeva Uskrsnoj svijeći, a nakon mise crkvena zvone opet zvone. Iz groba se vadi tijelo Isusa i grob ostaje prazan za nedjelju ujutro. Iznad praznog groba postavljaju se slike anđela.
Nedjelja – Uskrs
Na jutarnjoj misi se slavi uskrsnuće Isusa (danas je to u ponoć na Veliku subotu).
Iza prve jutarnje mise je blagoslov jela (šunka, jaja, mladi luk).
__________________________________________________________
Današnje stanje pandemije u svijetu promijenilo je sve naše navike i nametnulo borbu koju nismo mogli niti zamisliti. Tradicijski običaji za Uskrs ove godine bit će fokusirani samo na one koji ne zahtijevaju socijalni kontakt.
Ostanite doma u krugu obitelji i radite pisanice za koje niste imali vremena svih ovih godina. Budite zahvalni za ono što imate i postanite bolji u svojim djelima i mislima.
Ova izložba u izlozima Paviljona Katzler dio je projekta Mali izlog velike povijesti. Jedina je to izložba u gradu koju možete vidjeti uživo, svaki dan u bilo koje doba dana ili noći, ako šetate gradom, pridržavajući se osnovnih pravila Stožera civilne zaštite. Možete je, naravno, vidjeti i pročitati na našoj Facebook stranici.
Čuvajte se, pazite se i #ostanidoma !
Izvor:
Fra Krunoslav Albert
Vladimir Bogović
Nikolina Kordić
Đurđica Cvitanović
Marinka Mužar
Likovni postav: Morana Rožman