Židovi u Karlovcu

Povijest Židova u Karlovcu počinje njihovim naseljavanjem krajem 18.st. i osnivanjem "karlovačke izrealitičke bogoštovne općine 26. 12. 1852. g. To je period kad se Židovi naseljavaju po cijeloj Europi, nakon Edikta o toleranciji donešenog 1781.

Prvi židovski hram nalazio se u privatnoj kući u Florijanskoj ulici (danas Draškovićeva ulica), a gradnja sinagoge započeta kupnjom parcele u Šebetićevoj ulici 1870. g. Svečano otvorenje i posvećenje sinagoge održano je već slijedeće godine. Matične knjige navode da je 1905.g. u Karlovcu živjelo 320 Židova.

POVIJEST ŽIDOVA U KARLOVCU

Prvi doseljenici Židovi bili su siromašni i nisu imali kapital za gradnju kuća. Živjeli su kao podstanari. Bili su trgovci, pokućari i torbari. Prvi Židov kućevlasnik u Zvijezdi bio je Neufeld - trgovac kožom i kasnije novčar. Odmah po doseljenju Židova u Karlovac, postalo je jasno "da ni Cincari, ni Grci, ni Srbi nisu uspjeli trgovati tako dobro kao Židovi." Taj talent za trgovinu bio je presudan za kvalitetu života kako samih Židova, tako i Karlovčana. Karlovac je bio najtolerantniji grad za prihvat Židova, od samog početka naseljavanja, i to mu je donijelo gospodarski, a time i kulturni napredak. Zahvaljujući suživotu i međusobnom razumijevanju, Karlovac je postao trgovački i kulturni centar, u kojem je kulturni život bio na visini velikih europskih gradova.

SINAGOGA

Židovski Templ sagrađen je 1870.g.u stilu neorenesanse i neogotike, s pet rozeta na pročelju kao simbolom Petoknjižja. Sinagoga kao centar židovske zajednice, nije bio samo u službi vjere, već je služio i kao socijalna institucija u kojoj su se okupljali i Židovi koji nisu vjernici. Sinagoga je bila u funkciji 70 godina, a srušena je 1959.

ŽIDOVSKA VAROŠ - poznata trgovačka četvrt grada, smještena uz Kupu i Bajer - pristanište lađa koje su opskrbljivale grad.Većina vlasnika trgovina, banaka i spremišta su bili Židovi,ali i pripadnici drugih narodnosti.Centar Židovske varoši bila je sinagoga,čiji temelji još uvijek počivaju ispod nebodera na Kupi.

KARLOVAČKI ŽIDOVI

Statistika kaže da je u Karlovcu živjelo:
- 1930.g. - 400 Židova
- 1940.g. - 297

Drugi svjetski rat preživjelo je njih 39. Novija povijest bilježi:
- 1971.g. - 30 Židova
- 1981.g. - 4
- 1991.g. - 1
- 2001.g. - 4

Bez obzira kako analizirali ove statističke podatke, impresivno nije pozitivan pridjev u tome. Impresivan je popis poslova i obrta koji su bili u vlasništvu Židova. Pa je tako jedan od prvih doseljenika Julius Weiss imao tvornicu sapuna utemeljenu 1847.g. na prostoru ŽEČE-a uz Kupu. Weissov sapun "Jež" nailazi na sveopće priznanje.

Froehlichovi su generacijama bili uključeni u gospodarski život grad, kroz tvornicu octa na Baniji, veletrgovine, urarstvo, knjižaru, ili proizvodnju špirita u današnjoj zgradi Županije zvanoj nekad "špiritovka". Reiner Vilim, trgovac i industrijalac, zaslužan je što danas imamo kazalište, a njegov otac Filip bio je gradski zastupnik,jedan od utemeljitelja Vatrogasnog društva. Terezija Reiner osnovala je Društvo za poljepšavanje grada Karlovca i time utjecala na to da se danas naš grad naziva gradom parkova.

David Meisel došao je u Karlovac zbog pjevačkog društva Zora, uskoro postao zborovođa i proslavio Zoru daleko izvan granica Karlovca. Lisander Reich imao je najpoznatiju knjižaru Karlovca, u Radićevoj ulici. Izlozi knjižare često su služili za izlaganje likovnih djela umjetnika, fond knjiga za prodaju i za posudbu brojao je 5000 naslova i 15000 svezaka. Reich je godinama sustavno prodavao razglednice Karlovca,i obuhvatio sve motive grada.Reichova je knjižara svojom djelatnošću prešla okvire knjižarske trgovine, i postala centar kulture.Poznat po svom dobročinstvu,darivajući učenike ili donirajući novce za razna zbivanja u gradu, Reich je bio osoba koju su duboko poštivali svi građani Karlovca. Obitelj Kramer jedna je od najstarijih židovskih obitelji u Karlovcu, a najpoznatiji su Samuel i Herman Kramer sa svojom tvornicom Congo batina, koje su na prijelazu stoljeća bile modni hit. David Kramer bio je odvjetnik i imao bankarsku tvrtku. Kćer Samuela Kramera, Hilda, ostvarila je zapaženu pjevačku karijeru u New Yorku u periodu do 1937.g. Filip Heksch i Robert Reiss sudjeluju u izgradnji Karlovca, pa tako Reiss gradi Domobransku vojarnu, Višu djevojačku školu i Dječačku školu, te zgrade u Ulici Đ.Bencetića i I.G.Kovačića.
Preuredio je kino Luxor i podigao Veslački klub. Tibor Heksch utemeljio je Veslački klub i bio najagilniji
natjecatelj kluba. Još i danas ga pamte kao "dušu veslačkog kluba", svojim ostvarenjima unaprijedio je cijeli hrvatski sport. Ubijen 1941.g. Izidor Gross karlovački šahovski velemajstor, predsjednik Šahovskog kluba izdao je dvije knjige o šahu i organizirao prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu upravo u Karlovcu 1912.g. Dragutin Herman poznat je kao vlasnik Karlovačke štedionice smještene u poznatoj "žitnoj kući".Bernard Herman bio je trgovac muškom konfekcijom, a njegov unuk Oskar Herman,poznati je hrvatski slikar "Munchenskog kruga" koji je za predstavljanje svoje slike "Koranski slap" odabrao izlog paviljona Katzler. Josip Rendeli imao je na Baniji tvornicu parketa, Adolf Šlesinger na Obali Račkog tvornicu jedaćeg pribora, Pavao Beck trgovinu u Riječkoj,Jakob Fišer trgovinu kožom na Zrinjskom trgu,a trgovine sitničarijama Julio Sonenschein,Josip Štern,Leo i Samuel Weinberger.

Teško je nabrojati sve uspješne Židove u Karlovcu,a još teže njihove uspjehe u gradu. Židovski talent za prilagodbu i nos za unosan posao,te želja samih Karlovčana kao velikih lokalpatriota,i na kraju zajedničko znanje i umijeće, dovelo je do toga da je Karlovac postao željeni grad. Uspoređujući današnje stanje u gospodarstvu i kulturi, sa škrneclom na glavi tvrdim, da smo u to davno doba bili u Europi, ako ne i ispred,ali smo se putem negdje zagubili... Imali smo tvornice i obrte svih profila proizvodnje,dosege u kulturi i uslužne djelatnosti na svjetskom nivou,pa čak i javnu kuću u vlasništvu Adolfa Rozentala, a danas imamo broj uspješnih poduzeća i raznolikost proizvodnje na nivou omanje ruralne sredine. Ipak, ide na bolje, zar ne? Ako ništa, imamo temelje koji su ili zakopani ili u procesu denacionalizacije, ali ipak su tu...

OSNOVNI POJMOVI I SIMBOLI ŽIDOVSTVA

MAGEN DAVID - ili Davidova zvijezda - simbol božanske zaštite
MENORA - jedan od najstarijih simbola židovske vjere, svjećnjak sa 7 svijeća koje simboliziraju gorući grm koji je Mozes vidio sa Sinaja
SVITAK PETOKNJIŽJA - simbol iskonskog zakona, predstavlja prvih pet knjiga Starog zavjeta
DESET ZAPOVIJEDI - napisanih u skraćenom obliku na dvije ploče
MEZUZA - simbol koji se stavlja na ulazna vrata, svitak s citatom iz Biblije
LAV - simbol snage vjere, osobina Davida, Samsona i Daniela

Sada je 5767.g. po židovskom kalendaru.

Isto tako, ova će uobičajena naša 2007. godina biti ujedno i početak:
- 2760. g. po rimskom kalendaru
- 4704. g. po kineskom
- 1427. g. po islamskom
- 2062. g. po hunduističkom
- 2257. g. po runskom
- 12.19.13.16.19. po kalendaru Maya

Židovski je narod, kako se vidi i iz ovog jednostavnog prikaza kalendara, vrlo star narod, koji pamti stare Egipćane, Babilonce, Perzijance i Rimljane. U 1. st. nove ere pokušali su ih uništiti Rimljani u svom pohodu na Judeju, i od tada se cijeli svijet urotio protiv Židova, pokušavajući ih izbrisati s lica zemlje. U međuvremenu su svi koji su to pokušavali, zaboravili zašto i kako je sve to krenulo. Nekako je izgubilo smisao, ako je smisla ikada i bilo...Ipak, Židovi su se pokazali žilavim narodom i održali se u, uvijek negostoljubivoj dijaspori, 2000 godina. Nakon mukotrpnog čekanja Židovi su dobili svoju državu na tlu Palestine.

To je narod koji je do sada dao 116 nobelovaca!

Antisemitizam koji je prisutan u svijetu zadnja dva tisućljeća, nikome nije donio dobro. Zaboravljeno je da su tri najraširenije eligije zapadnog svijeta rođene na Bliskom istoku i imaju iste korijene.

Svaki napad na Židovstvo potresa sva tri stabla zajedničkog korijena, i rušenjem Starog zavjeta koji je temelj židovske vjere, srušeno bi bilo i cijelo kršćanstvo i islam. Niti jedna vjera na svijetu ne propagira nasilje,već ljubav i oprost. Zato je tužno gledati ekstremiste bilo koje vjere koji nakon svojih molitvi, odlaze u ratne pohode u ime vjere. Demonizirati jednu vjeru i narod, danas je trend. Smetnuli smo s uma da živimo na vrlo vrlo maloj planeti... Glas koji prati Židove da su škrti, negativan je, dok su Škoti predmet viceva. Lihvarstvo kao sinonim Židova? U Mc016.jpg kapitalističkom svijetu to se zove biznis.Eto što radi zavist, a je smrtni grijeh.

ZNAČENJE HEBREJSKIH IMENA:
Noa - smiren
Abraham - otac mnoštva
Jakov - slijedi Boga
Izak - smješko
Benjamin - Srećko, sin sreće
Mojsije - Bog ga je rodio
Jonatan - Gospod je dao, Božidar
David - ljubljeni
Salomon - mir, Mirko, Miroslav
Natan - Darko
Ruben - gle, sin je
Samson - sunce
Levi - Levit-službenik hrama
Judita - Židovka
Ruta - prijateljica
Estera - zvijezda
Ezra - Bog je pomoćnik
Rebeka - sjedinjenje
Rahela - strpljiva
Sara - kneginja
Debora - pčela
Naomi - moja ugoda
Mirjam - Marija, jogunasta

ŽIDOVSKO GROBLJE U KARLOVCU

Židovsko groblje impresivno je kako zbog svojih spomenika, tako i po težini sudbine židovskog stanovništva.
Iako u Karlovcu danas ima malo Židova,spomenici na groblju svjedočanstvo su kulture koja je ostavila dubok trag u Karlovcu. Način na koji su se Židovi uspjeli asimilirati u karlovačku sredinu, trebao bi biti primjer svim ostalim vjerskim i nacionalnim manjinama.
Obnova židovskog groblja bila bi pozitivan primjer brige i zahvale ovim slavnim Karlovčanima. Zaslužili su barem jednu svijeću od današnje generacije.