USKRSNE PISANICE

( zbirka pisanica Alena Pajtaka)

 
     Jedan od običaja koji prati najveći kršćanski blagdan Uskrs je šaranje pisanica (pisanaca, bojanaca, šarenih jaja, broćki, pisanki, penganih jaja). One su pravi mali biseri narodnog stvaralaštva.
     Bojenje i ukrašavanje jaja stari je običaj mnogih naroda, izvorno povezan s plodnošću i opstankom društvenih zajednica.
     Zlatno doba ukrašavanja jaja u europskom je prostoru započelo u razdoblju baroka i rokokoa.
     Obojena jaja prema narodnom vjerovanju izvor su snage, sredstvo zaštite od nesreće. Pripisuje im se magijska moć.
     Šaranje pisanica tradicionalno je ženski posao. Jaja se šaraju u određene dane na Cvjetnicu, u Velikom tjednu, najčešće na Veliki četvrtak ili petak, a daruju su na sam dan blagdana Uskrsa.

     Pisanice su dragi dar, izraz ljubavi, osobito prema djeci. Daruju su dragim osobama. Njihovim darivanjem nerijetko su se otkrivale simpatije i skriveni osjećaji.

     Postoje brojne tehnike njihova ukrašavanja. Kod su se jaja uglavnom ukrašavala pomoću pčelinjeg voska tzv. batik tehnikom. Pčelinji vosak nanosi se posebnom pisaljkom koju zovu pisaljica (kičica, kličica, pisak) ili perom za tuš. Pisaljka je drveni štapić raskoljen na vrhu, a u njegov procjep je utaknut komadić lima ili žice u čijoj sredini može biti konjska struna ili nit svile - tada je to svilopis.
Ornament se pomoću pisaljke najčešće izvodi u  dvije boje. Jaje se najprije oboji svijetlom bojom. Nakon toga se pčelinjim voskom piše po vrućem jajetu. Zatim se jaje potapa u tamniju boju, a ornament pošto se skine vosak ostaje svijetle boje. Ima i primjera da se ornament izvodi u više od dvije boje.
     Tehnika ukrašavanja dušičnom ili sumpornom kiselinom pomoću slamke ili čeličnih pera kraća je i jednostavnija od tehnike ukrašavanja pomoću pčelinjeg voska.
     Uskrsne pisanice se ukrašavaju struganjem ili urezivanjem pomoću oštrih predmeta, oplitanjem pamučnim koncem, vunom, svilom ili žicom i apliciranjem slamom.

     Jedna od novijih tehnika je ukrašavanje komadima papira ili šljokicama.

   Na uskrsnim jajima pojavljuju se razni ornamenti i ukrasi. Uz dekorativni karakter oni imaju i simboličko i magijsko - apotropejsko značenje.
     Najstariji ornamenti su geometrijski. Prastari ornament je zaobljeni kukasti križ svastika kojeg narod još naziva i kuka okretuša. Simbol je sunca i plodnosti. Na pisanicama u našim krajevima javlja se u osnovnom ili razrađenim oblicima.
     Biljni ukrasi, vrlo česti u Hrvatskoj, pojavljuju se u obliku stiliziranih listova i cvjetova.
     Omiljena boja kojom se kod nas ukrašavaju pisanice je crvena u raznim nijansama. Uz crvenu mnogo se upotrebljava žuta, smeđa, crna i plava. Tek rijetko se koriste ružičasta i zelena boja.
     Nekad su se jaja bojala bojama koje su se dobivale kuhanjem prirodnih bojila: crvena boja od korijena broća, smeđe-crvenosmeđa od ljuski crvenog luka, žuta od kore divlje jabuke, crna od johine kore. Koristile su se šljivova, orahova, kruškova i dudova kora.

     Danas se u ukrašavanju uglavnom koriste industrijske boje za bojenje tkanina.

     Postoje brojni običaji vezani uz pisanice. One mogu poslužiti za igru. Jedna od poznatijih igara je «trkanje jaja». U goranskom mjestu Prezid nakon mise i uskrsnog doručka na ulicama tog mjesta zna se okupiti više od tristo trkača. Tvrdo kuhanim jajima nastoji se udarcem svog jaja razbiti ono suparnika i tako ga osvojiti za sebe. Popularno je još gađanje jaja kovanim novčićima. U toj igri pobjeđuje onaj tko kovanicom pogodi koru jajeta i čija kovanica ostane na jajetu. U igri kotrljanja jajeta niz padinu jaje dobiva onaj čije se jaje najdalje otkotrlja.

    Unatoč tome što tadicionalni načini ukrašavanja uskrsnih pisanica nažalost izumiru, one nas i dalje svake godine razveseljavaju svojim ornamentima i ukrasima izvedenim raznim materijalima i tehnikama.

     Neka ova izložba bude podsjetnik na neke  zanemarene tehnike u ukrašavanje pisanica, ali i prigoda za upoznavanje drugih naroda i  kultura pomoću tog krhkog blaga bez kojeg bi  Uskrs bio nezamisliv.

     Na izložbi su izložene tradicionalne i umjetnički izrađene uskrsne pisanice iz raznih dijelova Hrvatske, Češke, Mađarske, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.